Poštovani učenici, nastavnici i roditelji,

Pandemija je promijenila sve aspekte naših života,a uticaj koji je napravila na obrazovanje, odgoj i razvoj djece i omladine je zasigurno jedan od najvećih, najjačih i sa najdugoročnijim posljedicama.

U Federaciji Bosne i Hercegovine se od početka pandemije prakticiraju različiti oblici i modeli organizacije nastave, kako u učionici tako i na daljinu. Kantoni su, u zavisnosti od broja učenika i epidemiološke situacije mijenjali mjere na način da se učenicima omogući što sigurnije, ali i kvalitetnije obrazovanje. Ipak, obrazovanje na daljinu je dodatno povećalo razlike između učenika koji su bili opremljeni za vu vrstu nastave i učenika koji nisu imali kod kuća potrebne resurse. Poštujući činjenice da su materijalni i ljudski kapaciteti kantonalnih ministarstava za agilno i efektivno upravljanje trenutnom situacijom ograničeni; da nemaju sva djeca jednake uslove za učenje na daljinu; da živimo u dinamičnom okruženju u kojem se informacije mijenjaju brzo i traže isto tako brze i agilne reakcije, da je predikcija budućih događaja ograničena na kratke periode i da to ograničavapredvidiljivost, ali je ne onemogućava, Društvo psihologa u FBiH naglašava dvije važne činjenice koje moraju biti uzete u obzir prilikom donošenja odluka o organizaciji obrazovanjem u situaciji pandemije.

1. Djeca, nastavnici i roditelji su u zadnjih 14 mjeseci redefinirali i organizirali svoje nove ekosisteme i u njima se danas sve bolje snalaze. U velikom broju slučajeva, roditelji su zaista postali akteri potpuno uključeni u učenje i podučavanje svoje djece, što im daje puno pravo da budu pitani kada su odluke o obrazovanju u ovo vrijeme u pitanju.
2. I prije pandemije, povjerenje građana u javne institucije nije bilo visoko. Pandemija, propusti i nečinjenja potrebnih koraka od strane vlada, dodatno je povećala nepovjerenje koje građani osjećaju prema svemu što dolazi iz politike.

Zato je važno pravovremeno komunicirati o svim promjenama u organizaciji nastavnog procesa.  Pri tome, svaka odluka treba da bude praćena argumentiranim obrazloženjem na osnovu kojeg se može vidjeti podloga za donesenu odluku. Obrazloženja će povećati psihološku jasnoću i time povećati spremnost svih aktera da vjeruju u kvalitetu donesene odluke.

U nastavku dajemo i pregled smjernica za povratak u školu i to za učenike, roditelje i nastavnike.

Za učenike

1. Svi smo prošli težak period pandemije koji traje duže od godinu dana. Imali smo strahove, bili smo bolesni, neki su izgubili svoje najbliže. Pokušajte razumjeti da je i drugima potreban period prilagodbe i ako možete, pomozite im u tome tako što ćete ih saslušati i pokazati razumijevanje.
2. Ako primjetite neke značajnije promjene u svom raspoloženju, ponašanju, apetitu, spavanju ili funkcionisanju, a koje traju najmanje 7 dana, svakako se možete obratiti saradnicima stručne službe škole (psihologu, pedagogu) za savjet.
3. Normalno je da se nekad osjećate ljuto, tužno, zabrinuto, neraspoloženo, zbunjeno pa čak i ako nemate jasan razlog za to. Ako takvo raspoloženje traje par dana i prođe, to je u redu.
4. Možda je nekada bilo lakše odgovarati ili pisati testove online, ali sa povratkom u školu, vraćamo se standardnom načinu provjeravanja znanja. Bilo bi dobro da preispitate svoja očekivanja od same/og sebe i da ih uskladite sa novim zahtjevima nastave. Ukoliko dobijete slabiju ocjenu i ne budete zadovoljni, uvijek možete razgovarati sa nastavnikom/com kako je možete popraviti.
5. Važno je da organizujete svoje obaveze ili slobodno vrijeme, a ako budete imali problem s tim, obratite se roditeljima, razredniku, psihologu, pedagogu škole.

Za roditelje

1. Ukoliko je neko u porodici bolestan (od COVID-19 ili neke druge bolesti), posebno vodite računa o ponašanju djeteta, da li se mijenja, kako reaguje na uobičajene podražaje.
2. Jako je važno da obratite pažnju na ponašanje i emocije vašeg djeteta, čak i kad se čini da je sve u redu. Razgovarajte stalno sa njim/njom.
3. Sasvim je normalno i poželjno da vaše dijete izlazi redovno van kuće i da se druži sa drugom djecom, poštujući pri tome epidemiološko-zdravstvene mjere (maska, fizička distanca…)
4. Kada se djeca vrate u školu, budite strpljivi, podržite ih i prilagodite svoja očekivanja novonastaloj situaciji. Pratite dječiji rad i pomozite im da se adaptiraju na povratak u školu. Usmjerite fokus na proces učenja a ne samo na ocjenu.
5. Ako primjetite neke značajnije promjene u raspoloženju, ponašanju, apetitu, spavanju ili funkcionisanju vašeg djeteta, a koje traju najmanje 7 dana, svakako se možete obratiti saradnicima stručne službe škole (psihologu, pedagogu) za savjet.
6. Jako je važno da sa povratkom na “stari način života” pomognete svom djetetu da se bolje organizuje: da manje provodi vremena za kompjuterom, da se više druži sa drugom djecom, da liježe u normalno vrijeme za uzrast djeteta…

Za nastavnike

Znamo da ste upoznati sa svim sugestijama koje ćemo navesti, ali vrijedi se podsjetiti. Preporučujemo vam da pročitate  smjernice za učenike i roditelje.

1. Vodite računa o svom mentalnom zdravlju. Imate pravo da se odmarate, opustite, bavite ugodnim aktivnostima svakodnevno.
2. Normalno je da se možda osjećate zabrinuto radi povratka u školu, tužno radi gubitaka koje ste možda prošli, ljutito ili frustrirano. Težak je period iza nas.
3. Napominjemo vas na preporuku MONKS-a da reducirate nastavne sadržaje.
4. Obratite pažnju u opterećenju učenika i zahtjevima koji se postavljaju pred njih, te o potencijalno mogućim kriznim situacijama unutar porodice (bolest, izolacija, gubitak člana porodice, gubitak posla, porodica u stanju socijalne potrebe…).
5. Ukoliko primijetite promjene u raspoloženju ili ponašanju učenika, a koje traju duže vrijeme ili se ponavljaju, svakako potražite savjet saradnika stručne službe škole (psiholog, pedagog).
6. Koristite različite tehnike provjere znanja i ocjenjivanja (aktivnost na času, istraživački rad, prezentacije, projektne aktivnosti) kako biste izbjegli nepotrebno repetitivno odgovaranje i dali učenicima priliku da povećaju motivaciju za učenje koja je ozbiljno umanjena protekle godine.

Društvo psihologa se stavlja na raspolaganje za suradnju sa svim kapacitetima kako bismo na području čitave Federacije BiH omogućili što kvalitetnije i pravičnije obrazovanje. Posebno smo spremni da provedemo istraživanje o posljedicama pandemije i online nastave na mentalno zdravlje djece i adolescenata, jer se o tome puno priča, a nemamo dovoljno kvalitetnih podataka.

Smjernice napisali:

Upravni Odbor Društva Psihologa FBIH u saradnji sa Aktivnom školskih psihologa Kantona Sarajevo

Dokument možete preuzeti ovdje:  http://dpfbih.ba/uploadfiles/Smjernice.docx